Nakon što pročitaš ove zanimljive činjenice o bojama možda će se tvoj pogled na njih promijeniti... Vjerujemo da će ti slikanje postati još primamljivije!
Znate za teoriju boja i kotač boja [color wheel]?
Isaac Newton je napravio kotač boja davne 1706. godine. Newton je svojim čuvenim eksperimentom sa prelamanjem svjetlosti kroz prizmu objasnio kako je boja zapravo svojstvo same svjetlosti i da ona nije karakteristika predmeta. To bi značilo da predmeti nemaju svoje boje. Kada svjetlost padne na neki predmet on jedan dio svjetlosti apsorbira a jedan odbija i do oka stižu samo one "boje" koje su odbijene. Zanimljiva je teza kako uopće nije obavezno da svjetlost jedne iste boje svako od nas vidi isto. Ako razmišljamo u tom smjeru dolazimo do zaključka da svijet možda ne izgleda isto u percepciji dvoje ljudi...?
Ljubičasta - kraljevska boja?
Perzijski kralj Kir Veliki za svoje je kraljevsko odijelo odabrao ljubičastu tuniku. Neki su rimski carevi zabranjivali običnim građanima da nose ljubičastu odjeću pod prijetnjom smrću. Vladari u Vizantiji nosili su ljubičaste odore i potpisivali svoje edikte ljubičastom tintom.
Zašto?
Ljubičasta boja je stoljećima mogla se nabaviti samo u feničkom gradu Tiru, a dobivala se iz posebne vrste puža. Bilo je potrebno slomiti ljusku puža, sakupiti sluz ljubičaste boje i izložiti ga suncu određeni vremenski period. Za samo jedan gram boje bilo je potrebno oko 9.000 puževa. Bila je toliko rijetka da je vrijedila jednako kao zlato. Duga tradicija se nastavila i u srednjem stoljeću, pa se na velikom broju slika vladari i kraljevi mogu vidjeti s odorama koje imaju makar neki ljubičasti detalj. Franački kralj Karlo Veliki okrunjen je za cara odjeven u u ljubičastu odoru, a u srednjem stoljeću zbog problema s opskrbom nijansom kraljevske ljubičaste 1464 papa Pavle II donio dekret u kom se kardinalima mijenja boja odjeća iz ljubičaste u današnju crvenu, a niži slojevi svećenstva će nositi ljubičastu ali u značajno jeftinijim nijansama koje su bile dostupne - što je kao pravilo ostalo i do danas. Boja je postala dostupna svima tek 1850. godine kad su prve sintetičke boje dospele na tržište.
Što je hromoterapija?
Terapija bojama [hroma (gr.) - boja]
Vjerujete li da neke boje mogu pomoći našem tijelu da se samo izliječi? Hromoterapija nas uvjerava da boje djeluju na naše raspoloženje, na fizičko i psihičko stanje, a time i na naše zdravlje. To vjerovanje potječe još od staroegipatskih liječnika.
Primjerice:
- Ljubičasta - smiruje i liječi stres i nesanicu
- Bijela boja je poput sedativa
- Intenzivno plava liječi depresiju
- Žuta stimulira varenje i pojačava apetit
Ako ste se pitali kome je prvo na pamet palo pomiješati dvije boje - grčki filozof Platon je zapravo prvi otkrio da se miješanjem dvije boje može dobiti treća. Sada nam to izgleda kao sasvim normalna stvar, ali ako se vratimo mnogo godina unazad i sjetimo da su ranije svaku boju dobivali iz suhog pigmenta, a pigmente dobivali dugim i zahtjevnim procesima uopće nije čudno što je toliko vremena bilo potrebno da shvate miješanje boja.
Ljudsko oko razlikuje najviše nijansi zelene boje. To je vjerojatno jedan od razloga zašto u ponudi boja i imamo najviše zelenih nijansi. A to je i razlog zašto su naočale za gledanje po mraku baš zelene boje.
